KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU
Klinika za psihijatriju KCUS
Odjel za dječiju i adolescentnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KCUS danas je obilježio svjetski dan autizma izložbom radova djece sa okupacione terapije, među kojim su i radovi djece sa autizmom.
Iako se ovaj dan obilježava u doba pandemije Covid-19 kada je neophodno pridržavanje općih mjera zaštite tokom bolesti uzrokovane koronavirusom, ne smijemo zaboraviti na univerzalna ljudska prava, uključujući prava osoba s autizmom.
Iako se ovaj dan obilježava u doba pandemije Covid-19 kada je neophodno pridržavanje općih mjera zaštite tokom bolesti uzrokovane koronavirusom, ne smijemo zaboraviti na univerzalna ljudska prava, uključujući prava osoba s autizmom.
Kako kaže doc. dr. Amra Memić Serdarević, direktorica neuropsihijatrijske discipline KCUS, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije autizam se javlja kod 20 – 60 djece na 10.000 rođenih.
„ Autizam se javlja u ranom djetinjstvu, najčešće prije treće godine života i traje do kraja života. Učestalost autizma je ista u svim sredinama bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status.
Autizam je razvojni poremećaj koji karakterišu poteškoće u komunikaciji i socijalnoj interakciji, te stereotipni obrasci ponašanja i interesovanja. Ovaj poremećaj ima neurobiološku osnovu i pretpostavlja se da u njegovom nastanku imaju ulogu razni faktori: genetski, rana oštećenja mozga, biohemijski, imunološki i uticaji sredine“, rekla je doc. dr. Memić – Serdarević.
Dijagnostika i tretman djece sa autizmom se obavlja na Odjelu za Dječiju i adolescentnu psihijatriju koja je u sklopu Psihijatrijske klinike KCUS. To je jedini Odjel dječije i adolescentne psihijatrije sa stacionarom u Federaciji BiH, na kojem se tretiraju djeca uzrasta od tri do 18 godina. Akcenat rada odjela je na dnevnom tretmanu, dok se na stacionar primaju djeca i adolescenti sa težim psihičkim smetnjama: akutna psihotična stanja, pokušaji suicida, djeca opasna po sebe i okolinu, te ona upućena iz drugih kantona FBiH.
Doc. dr. Memić – Serdarević ističe da se na Klinici pružaju usluge djeci sa raznim poteškoćama u razvoju, ponašanju i emocionalnim smetnjama, poteškoćama u savladavanju školskog gradiva, adolesecentnih kriza do najtežih psihijatrijskih oboljenja kao što su psihotična stanja i pokušaji suicida. Pružaju se usluge tercijarnoga nivoa zdravstvene zaštite. Djeca i adolescentni su uključeni u socioterapijski tretman (play, okupaciono-radnu terapiju, muzikoterapiju, grupnu socioterapiju), psihoterapiju (individualno i grupnu), te po potrebi i u psihofarmkološki tretman, a roditelji u savjetovanje i psihoedukaciju (individualno i grupe roditelja), škola u bolnici (on-line nastava).
„Popunjenost Odjela tokom pandemije je 100%, dok je prije pandemije bila oko 150%. Pregledali smo 384 djece i adolescenata i pružili oko 1.500 usluga djeci i roditeljima iz drugih kantona, kao i onim koji nisu bili u mogućnosti doći na Odjel pružali smo telefonske konsultacije. Također, roditelji djece koja su bila na stacionaru Odjela mogli su telefonski dobiti informacije o stanju njihovog djeteta s obzirom na to da posjete nisu bili dozvoljene. Sva djeca koja se primaju na hospitalno liječenje su na prijemu radila test na COVID-19 i bila na opservaciji dok se ne dobije rezultat testa. Djeca i roditelji su dobijali termine za pregled, kako ne bi više osoba bilo istovremeno u čekaonici. Svi su prethodno morali proći kroz trijažni punkt“, rekla je doc. dr. Memić Serdarević.
Ističe da je u zadnjih nekoliko godina registrovan povećan broj djece iz autističnoga spektra koji se javljaju na Odjel zbog dijagnostike i tretmana. Najveći broj djece je bio hospitaliziran na Dnevnom tretmanu. Djeca upućena iz drugih kantona FBiH, kao i teži slučajevi su uz majku bili hospitalizirani na našem stacionaru. Veliki broj djece se kontinuirano prati kroz ambulante Klinike.
„Tokom pandemije je pregledano oko 50 djece iz autističnoga spektra, od toga ih je pet bilo hospitalizirano na stacionaru sa majkom, dok su ostali bili tretirani u okviru Dnevnog tremana i kroz ambulantne preglede. Djeca su uključena u play terapiju, muzikoterapiju, okupacionu terapiju, bihevioralna terapija, učenje socijalnih i komunikacijskih vještina, a po potrebi i psihofarmakološki tretman. Kod djece koja nemaju razvijen govor koristimo se slikama i pločama s fotografijama predmeta pomoću kojih mogu pokazati što žele. To omogućuje bolje razumijevanje djeteta, a njih potiče na komunikaciju, verbalizaciju i vokalizaciju. TEACCH metoda je zasnovana na vizualnim podražajima i uvodi red u svijet koji je za njih prilično zbunjujući“, pojasnila je Memić Serdarević.
Prema riječima prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS, za vrijeme pandemije COVID-19, neuropsihijatrijska disciplina radila je u skladu sa naredbama Kriznog štaba KS i KCUS-a.
„ Iako smo podnijeli najveći pritisak Covid -19 bolesnika, KCUS nikada nije prestajao s radom. Godinu dana liječili smo sve Covid bolesnike i uporedo s tim nismo uskratili usluge najtežim bolesnicima u redovnom programu rada. Poduzete su mjere da se organizira rad adekvatno epidemiološkoj situaciji. Za vrijeme pandemije Klinika za psihijatriju pružala je usluge djeci i adolescentima sa psihičkim smetnjama poštujući epidemiološke mjere kroz ambulantne preglede, dnevni tretman, te stacionarni tretman. Pojava pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 snažno utiče na mentalno zdravlje odraslih ali i djece. Značajno mijenja njihov život što dodatno izaziva stres, odnosno niz stresnih reakcija, povećava rizik od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i drugih rizičnih ponašanja, dovodi do pojave psihosomatskih simptoma i prijetnja je mentalnom zdravlju djece, pojedinaca i cijeloga društva. Uloga stručnjaka mentalnoga zdravlja je od izrazite važnosti u ovakvim situacijama, osobito kontinuitet u pružanju usluge.
Važno je istaći da je KCUS svo vrijeme pandemije pružao sekundarnu i tercijarnu uslugu svim svojim korisnicima. Postoje mnoge bolesti koje moramo liječiti bez obzira na pandemiju. Tako i radimo. “, rekla je prof. dr. Izetbegović.
PRESS KCUS