Klinika za neurologiju KCUS danas je obilježila Međunarodni dan epilepsije. Svakog utorka i četvrtka osoblje Klinike na Odjelu za neurofiziologiju je dostupno za konsultacije bolesnicima u cilju informisanja i približavanja problema ovoga oboljenja, te uklanjanja stigmatizacije pacijenata koji boluju od epilepsije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 miliona ljudi na svijetu boluje od epilepsije. Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja centralnog nervnog sistema, a obilježavanjem ovog datuma nastoje se smanjiti predrasude prema oboljelim od epilepsije. Uzroci epilepsije mogu biti brojni poremećaji centralnog nervnog sistema kao što su: infekcije, traume, tumori, bolest krvnih sudova, kongenitalne malformacije, degenerativne bolesti, metabolički poremećaji, moždani udar, intoksikacija i dr. Neki oblici epilepsija su tzv. idiopatske epilepsije koje često imaju nasljednu osnovu, odnosno nije pronađen nijedan uzrok ili oštećenje koje bi dovelo do epileptičkih napada.
S obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 i dramatično promijenjene okolnosti u svim aspektima života, postavlja se pitanje uticaja pandemije na oboljele od epilepsije. Osim izloženosti samom virusu i mogućem razvoju infekcije, postoje i drugi indirektni načini na koje pandemija negativno utiče na psihološki status osoba oboljelih od epilepsije.
Doc. dr. Amra Memić Serdarević, direktorica neuropsihijatrijske discipline KCUS, ističe da dosadašnja saznanja nisu pokazala povećani rizik za razvoj infekcije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 osoba sa epilepsijom u odnosu na ostalu populaciju.
„Također je važna spoznaja da antiepileptička terapija ni na koji način ne dovodi do većeg rizika od pojave bolesti COVID-19, niti utiče na pogoršanje njene kliničke slike. Dovoljno je da se oboljeli od epilepsije striktno pridržavaju preporučenih mjera koje se odnose na ostalo stanovništvo, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja infekcije. Od ranije je poznato da povišena tjelesna temperatura može uticati kao okidač za nastanak epileptičnog napada te se stoga preporučuje promptno regulisanje povišene tjelesne temperature. Bolest COVID-19, koliko je do sada poznato, ne dovodi do pogoršanja epilepsije“, navela je doc. dr. Memić Serdarević.
Prema riječima prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice KCUS, za vrijeme pandemije COVID-19, neuropsihijatrijska disciplina radila je u skladu sa naredbama Kriznog štaba KS i KCUS-a.
„ Iako smo podnijeli najveći pritisak KCUS nikada nije prestajao s radom. Liječili smo sve Covid bolesnike i uporedo s tim nismo uskratili usluge najtežim bolesnicima u redovnom programu rada. Poduzete su sve mjere da se organizira rad shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji. U sklopu prostora Neurološke klinike napravljena je reorganizacija rada, prostora i kadra. Oformljen je Izolatorij Klinike za neurologiju za prijem COVID -19 pozitivnih bolesnika. Doprinos stručnjaka mentalnog zdravlja, zajedno s naporima ljekara, epidemiologa, infektologa i anesteziologa, te drugih specijalnosti, upravo kroz razumijevanje ljudskog ponašanja te pružanje psihološke pomoći i podrške, ključan je za globalni oporavak i jačanje otpornosti u zajednici“, rekla je prof. dr. Izetbegović.
KCUS