Search
Close this search box.

Na KCUS obilježen svjetski dan mentalnog zdravlja

Početna » Vijesti » Na KCUS obilježen svjetski dan mentalnog zdravlja

Na KCUS obilježen svjetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje važno je u svakom životnom periodu, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi, i zapravo podrazumijeva emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje koje utiče na način razmišljanja, ponašanja i osjećanja. Značajno određuje način na koji se osoba suočava sa stresom, utiče na ukupne interpersonalne odnose i diktira donošenje životnih odluka.

Briga o mentalnom zdravlju je sastavni dio brige o zdravlju, jer su tijelo i um usko povezani i ovisni jedno o drugom. Kada ne vodimo računa o našem tijelu to utiče na naše mentalno zdravlje, dok narušeno mentalno zdravlje utiče na naše tijelo. Stresne životne situacije narušavaju ritam sna, mijenja se apetit, razvijaju se razni tjelesni simptomi kao što su bolovi u ramenima ili stomaku, smetnje  disanja, povišen krvni pritisak, poremećen menstrualni ciklus…

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je ustanova koja učestvuje u kampanji obilježavanja međunarodnih dana od značaja za zdravlje ljudi.

Pandemija COVID-19 uvjetovala je niz mjera koje su uvedene u smislu prevencije oboljenja, a one su te koje su nametnule poseban režim života i poremetile svakodnevnicu svakoga po na osob. Uz to, kao i uz promijenjenu životnu rutinu, osjećaj opće nesigurnosti, kao i svakodnevna preokupacija mislima o bolesti, kod većine populacije manifestirala se nekim od simptoma narušenog mentalnog zdravlja. Svjedoci smo pojavljivanja psihičkih simptoma kod osoba koje do tada nisu imale neko od mentalnih oboljenja, a osobe sa već od ranije prisutnim simptomima u okviru mentalnih bolesti, su bili osjetljiviji, posebno u smislu aktiviranja anksioznosti i depresivne psihopatološke simptomatologije.  Potreba za pomoći posebno je bila izraženija kod najranjivijih grupa – djece, osoba s ranijim smetnjama mentalnog zdravlja, osoba u samoizolaciji i oboljelih od COVID infekcije, starijih osoba, porodilja i majki novorođenčadi, invalida, osoba u rizičnim zanimanjima i dr.

Psihijatrijska klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu proteklih godinu dana, kao i svi naši uposlenici i menadžment KCUS-a sa generalnom direktoricom na čelu, maksimalno smo posvećeni borbi protiv pandemije COVID-19 koja je zadesila cijeli svijet. Uložen je ogroman napor da se obezbijedi adekvatna zdravstvena zaštita svim psihijatrijskim  pacijentima na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.

Poduzete su sve mjere da se organizira rad shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji. U sklopu prostora Psihijatrijske klinike napravljena je reorganizacija rada, kako prostorna tako  i kadrovska, da bismo bili spremni za prijeme COVID-19 pozitivnih psihijatrijskih bolesnika. Formiran je prostor za opservaciju pacijenata pri prijemu i izolaciju COVID -19 pozitivnih. Naravno, trijažni punktovi u okviru KCUS-a su prethodno trijažirali sve korisnike naših zdravstvenih usluga. Od početka pandemije u Psihijatrijskoj klinici su realizirani svi hitni prijemi na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite-rane intervencije (prodrom i prva psihotična epizoda), tretman depresivnih, psihosomatskih i psihotičnih poremećaja, kompleksnih stanja (katatoni poremećaji, maligni neuroleptički sindrom, poremećaji svijesti), procjena i terapija poremećaja ličnosti. Prvi znakovi teškoća i problema mentalnog zdravlja često se javljaju u ranijoj životnoj dobi te imaju značajan utjecaj na kvalitetu života u mlađoj i odrasloj dobi, ako ne dobiju odgovarajući tretman.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć. Najčešće prisutni problemi mentalnog zdravlja kod djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina. Većina ih nažalost ostane neprepoznata i neliječena, i upravo je rana podrška mentalnom zdravlju važna kako problemi ne bi narušavali razvojne potrebame djece.

U odjeljenju Urgentna psihijatrija i Opšta psihijatrija je zabilježen značajan porast hospitaliziranih bolesnika koji po prvi put se tretiraju zbog akutnih psihotičnih poremećaja, kao i značajan porast pokušaja samoubistva, a što je uslovljeno okolinskim stresnim faktorima nametnutim pandemijom COVID-19. Naravno, trijažni punktovi u okviru KCUS-a su prethodno trijažirali sve korisnike naših zdravstvenih usluga.

Odjeljenje za Dječiju i adolescentnu psihijatriju je u sklopu je Psihijatrijske klinike Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu i jedino je Odjeljenje dječije i adolescentne psihijatrije sa stacionarom  u Federaciji BiH. U okviru odjeljenja se tretiraju djeca uzrasta od 3-18 godina kroz Dnevni tretman i stacionar. Ambulantni pregledi se realiziraju kroz zasebnu ambulantu u okviru navedenog odjeljenja nakon prethodno zakazanih termina, osim u hitnim slučajevima, kako bi se poštovale sve epidemiološke mjere, a  u svrhu reduciranja više prisutnih osoba u čekaonici ambulante.

Djeca i adolescentni su uključeni u socioterapijski tretman (play terapija, okupaciono-radna terapija, grupna socioterapija), psihoterapija, kognitivno-bihejvioralna i psihodinamska  (individualnu i grupnu), te po potrebi i u psihofarmkološki tretman, a roditelji u savjetovanje i psihoedukaciju (individualno i grupe roditelja).

Akcenat rada odjeljenja je na Dnevnom tretmanu, dok se u okviru stacionara hospitaliziraju djeca i adolescenti sa težim psihičkim smetnjama /akutna psihotična stanja, pokušaji suicida, djeca koja su opasna po sebe i okolinu, te ona upućena iz drugih Kantona FBiH/.

Mentalni poremećaji su vodeća skupina za ukupno opterećenje bolestima u svijetu.

Posljedice pretjeranog ili preslabog fiziološkog odgovora organizma na stres dovode do razvoja već postojećih bolesti, otvaraju mogućnost razvoja novih patoloških procesa, ali i dešavanja koja sama po sebi predstavljaju prijetnju zdravlju, kao što su pretjerano uzimanje hrane, alkohola, pušenje ili bilo koji drugi oblik ovisnosti što vodi u razvoj osjećaja tjeskobe, zabrinutosti i straha što može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja.

Stoga je prevencija mentalnih bolesti od najvećeg značaja za zdraviju i sretniju populaciju.

Neuropsihijatrijske discipline

Pošaljite upit