Udruženje dijaliznih i transplantiranih pacijenata Federacije Bosne i Hercegovine, u partnerstvu s Donorskom mrežom u Bosni i Hercegovini i Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, organizovalo je tribinu posvećenu značaju donorstva organa. Skup je realizovan u okviru kampanje „Da za donorstvo, da za život“, s ciljem da se javnosti približi važnost doniranja organa i transplantacije kao često jedine mogućnosti liječenja i poboljšanja kvaliteta života pacijenata.
Predsjednik Udruženja, Tomislav Žuljević, istakao je da je jedan od ključnih ciljeva kampanje razbijanje predrasuda i jačanje svijesti građana o donorstvu. Naglasio je da su nepovjerenje u zdravstveni sistem i strah od zloupotreba među najvećim preprekama, kako u zdravstvenim ustanovama, tako i među građanima. Upravo zbog toga, kako je rekao, važno je kontinuirano raditi na edukaciji i informisanju javnosti, uz podršku nadležnih institucija. Podsjetio je i na važnu poruku da se svi u određenim okolnostima mogu naći u ulozi primatelja organa, a tek potom potencijalnih donora.
Šef Klinike za nefrologiju i bubrežnu nadomjesnu terapiju KCUS-a, prof. dr. Damir Rebić, upozorio je da broj transplantacija u Bosni i Hercegovini i dalje ne prati potrebne standarde. Kao jedan od prvih koraka ka unapređenju sistema naveo je organizaciju stručnih skupova i javnih tribina koje doprinose razvoju svijesti o donorstvu. Istakao je i da transplantacijski program mora funkcionisati kao multidisciplinaran sistem u kojem su različite medicinske grane međusobno povezane.
Posebno je naglasio da je jedan od ključnih pokazatelja razvijenosti transplantacijskog sistema broj kadaveričnih transplantacija, odnosno transplantacija s preminulih donora, što je u Bosni i Hercegovini i dalje nedovoljno zastupljeno. Trenutno dominiraju transplantacije sa živih donora, bilo srodnih ili nesrodnih. Kao pozitivan pomak naveo je zakonske mogućnosti za altruistične, odnosno prijateljske transplantacije, dok kao naredni korak vidi uvođenje unakrsne transplantacije u zakonodavni okvir.
„Zakonska regulativa u oba entiteta pruža dobru osnovu, ali je za stvarni napredak presudna bolja povezanost zdravstvenih ustanova. Veliki klinički centri u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru moraju djelovati koordinirano kako bi transplantacijski program zaživio u punom kapacitetu“, kazao je prof. Rebić, ukazujući na važnost stalne dostupnosti medicinskih timova.
Prisutnima se obratila i direktorica Centra za transplantacijsku medicinu, Olivera Tadić, ističući značaj kontinuirane promocije donorstva. Navela je da je tokom protekle godine obavljeno 108 razgovora s porodicama potencijalnih donora, od čega je 38 porodica dalo saglasnost za doniranje organa.
„Ovi podaci jasno ukazuju na složenost i osjetljivost procesa donošenja odluka u najtežim trenucima za porodice, ali i na potrebu za dodatnim angažmanom cijelog društva. Izuzetno je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o donorstvu kroz edukaciju, javne kampanje i otvoren dijalog, kako bismo ojačali povjerenje građana u transplantacijski sistem. Samo na taj način možemo povećati broj donora i omogućiti većem broju pacijenata priliku za novi i kvalitetniji život“, naglasila je Tadić.
Predsjednica Donorske mreže BiH, Halima Resić, istakla je da se događaj održava i u kontekstu obilježavanja Svjetskog dana bubrega, te podsjetila da bez donorstva nema transplantacije. Naglasila je da, uprkos postojećim kapacitetima, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u ovoj oblasti, ali da ohrabruju rezultati kampanje već pokazuju pomake, uključujući i povećan broj online potpisanih donorskih kartica u posljednjim mjesecima.
Generalni direktor KCUS-a, prim. doc. dr. sci. med. Alen Pilav, istakao je značaj aktivnosti Donorske mreže i udruženja pacijenata u podizanju svijesti o tome da jedan donor može spasiti više života.
„O donorstvu se često ne razmišlja dok se lično ne suočimo s potrebom za transplantacijom. Ključnu ulogu imaju građani koji su spremni potpisati donorsku karticu, dok medicinski stručnjaci procjenjuju ispunjava li potencijalni donor sve potrebne uslove. Uloga zdravstvenih radnika je da porodicama pruže stručnu, jasnu i empatičnu podršku, uz razumijevanje njihove boli, ali i svijest o pacijentima kojima je transplantacija jedina šansa za život“, istakao je prim. doc. dr. Pilav, podsjećajući na težinu odluke s kojom se porodice suočavaju u trenucima gubitka bliske osobe, te naglašavajući da je doniranje organa jedan od najhumanijih činova. Prim. doc. dr. Pilav je istaknuo ogromnu ulogu Ministarstva civilnih poslova BIH i Ministarstva zdravstva FBiH u pridruživanju Eurotransplant programu, sa kojim su napokon otvoreni pregovori.
Prema dostupnim podacima, liste čekanja u Federaciji BiH ostaju na približno istom nivou: 164 pacijenta čekaju transplantaciju bubrega, 30 transplantaciju jetre, dok 25 pacijenata čeka transplantaciju srca, što dodatno potvrđuje potrebu za snažnijim razvojem transplantacijskog sistema i većim odzivom građana na donorstvo, au u fazi usvajanja je i program za transplantaciju pluća.
