Navigacija Zatvori
Zatvori

NIZOM PREDAVANJA U KLINIČKOM CENTRU UNIVERZITETA U SARAJEVU OBILJEŽENA SVJETSKA SEDMICE SVJESNOSTI O ANTIMIKROBNIM LIJEKOVIMA I EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA

Početna » Vijesti » NIZOM PREDAVANJA U KLINIČKOM CENTRU UNIVERZITETA U SARAJEVU OBILJEŽENA SVJETSKA SEDMICE SVJESNOSTI O ANTIMIKROBNIM LIJEKOVIMA I EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA

NIZOM PREDAVANJA U KLINIČKOM CENTRU UNIVERZITETA U SARAJEVU OBILJEŽENA SVJETSKA SEDMICE SVJESNOSTI O ANTIMIKROBNIM LIJEKOVIMA I EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA

U okviru obilježavanja  Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnim lijekovima i Evropskog dana svjesnosti o antibioticima u Velikom amfiteatru KCUS-a održano je 21.11.2024. godine  niz edukativnih predavanja, u cilju jačanja  svijesti zdravstvenih radnika o pravilnoj primjeni antimikrobnih lijekova.

Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima  (WAAW), obilježava se shodno kalendaru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine u sedmici od 18. novembra, kada se širom svijeta sprovode različite kampanje u svrhu edukacije i podizanja svijesti građana i zdravstvenih radnika.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je problem antibiotske rezistencije kao jednu od najvećih prijetnji javnom zdravlju u 21. stoljeću. Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima pruža platformu za širenje informacija o tome kako bakterije mogu razviti otpornost na antibiotike, što otežava liječenje infekcija, povećava smrtnost i iziskuje značajne finansijske troškove.

Predavanja su realizirana  u organizaciji Komisije za sprječavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija KCUS,  a ista su održali članovi Komisije prof.dr Amela Dedeić –Ljubović, specijalista mikrobiolog i predsjednica Komisije, mr.sci.dr Meliha Čengić-Hadžović specijalista infektolog i dr. Anes Jogunčić, epidemiolog.

Prof. dr Amela Dedeić-Ljubović je upoznala prisutne sa kretanjem otpornosti bakterija na antibiotike u KCUS iz svih kliničkih uzoraka u periodu 2016-2023 godina, uz osvrt na najčešće mehanizme otpornosti koji se pojavljuju u svim bolnicama u svijetu. Istakla je važnost uspostavljanja takvog sistema praćenja rezistencije koji bi pružio relevantne podatke na osnovu kojih bi se donijele preporuke za upotrebu antibiotika u cilju smanjenja postojeće rezistencije, sprječavanja ili barem usporavanja razvoja nove rezistencije. Ovi podaci također mogu poslužiti kao vodič u empirijskim tretmanu posebno kod pacijenata sa težim kliničkim stanjem.

Mr.sci.dr Meliha Čengić-Hadžović je govorila o startegiji upravljanja antibioticima u bolničkoj sredini, kao i potrebi izrade lokalnih i nacionalnih vodiča za antimikrobnu terapiju, a koji bi se bazirali na podacima o rezistenciji koje generiše mikrobiološka laboratorija.

Dr. Anes Jogunčić je upozano prisutne za značajem vakcinacije u smanjivanju postojeće i usporavanju razvoja nove rezistencije na antibiotike kroz najnovije podatke iz studija i podatke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Istakao je da bi se sa primjenom postojećih i uvođenjem novih vakcina mogla značajano smanjiti  stopa rezistencije najčešćih patogena. 

Događaju su prisustvovali brojni ljekari i medicinsko osoblje KCUS-a , ljekari iz primarne zdravstvene zaštite, specijalizanti i studenti završnih godina Medicinskog fakulteta UNSA.

Zavod za javno zdravstvo FBiH dao je detaljnije pojašnjenje na temu antimikrobne rezistencije, koje prenosimo u svrhu edukacije građana :

Što je antimikrobna rezistencija (AMR)?

Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti postanu otporni na antimikrobne lijekove koji su se ranije uspješno koristili za njihovo suzbijanje, što dovodi do situacije da ti lijekovi gube svoju učinkovitost, a infekcije postaju teže i nemoguće za liječiti. Posljedice su jako ozbiljne – povećava se rizik od širenja bolesti, produžava vrijeme hospitalizacije i povećava smrtnost.

AMR nije samo zdravstveni problem, nego ima i značajne socioekonomske posljedice, utječući na zdravstvo, proizvodnju hrane i sigurnost ekosustava.

Glavni uzroci širenja AMR-a su: 

  • Nepravilna uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka,
  • Neadekvatne sanitarne i higijenske mjere, kao i nedostatak kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,
  • Ograničen pristup kvalitetnim antimikrobnim lijekovima i cjepivima,
  • Prenos otpornih bakterija na određenu teritoriju, preko povratnika iz zemalja s visokom prevalencijom AMR-a.

Ovi čimbenici ukazuju na to da je rezistencija na antibiotike ozbiljan javnozdravstveni problem. Dok raste broj infekcija uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike, broj novih antibiotika nije dovoljno veliki, što stvara zabrinjavajuće izglede za učinkovitost liječenja antibioticima u budućnosti.

Prema istraživanjima, u 2019. godini zabilježeno je oko 1,27 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovanih bakterijama koje su otporne na lijekove. Među najčešćim uzročnicima smrti su višestruko otporne bakterije – Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.

Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju jasan gradijent u prevalenciji rezistencije, s niskim stopama u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj, gdje je upotreba antibiotika manja, nasuprot južnoj Europi gdje su stope rezistencije više zbog češće uporabe.

AMR se često opisuje kao tiha pandemija koja uzrokuje milijune smrtnih ishoda.  Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju prijetnju za sve nas jer uzrokuju infekcije koje su teške za liječenje. Nepravilna i česta upotreba antibiotika pridonosi rastu broja otpornih bakterija, što čini AMR jednim od najbitnijih zdravstvenih problema globalno.

Što možemo učiniti kao pojedinci i zajednica?

Edukacija građana ključna je za racionalnu potrošnju antibiotika, s obzirom na to da mnogi ljudi uzimaju antibiotike bez savjeta liječnika. Takvo samoinicijativno uzimanje može umanjiti djelotvornost antibiotika onda kada su nam zaista potrebni.

Oko 90% antibiotika koristi se izvan bolnica, a otprilike 75% tih lijekova propisuje se za respiratorne infekcije, koje su često uzrokovane virusima. Uzimanje antibiotika u tim slučajevima ne samo da ne pomaže, već također potiče razvoj otpornih bakterija.

Glavna odgovornost leži na pojedincima, ali i na zajednici kao cjelini, koja bi trebala osigurati smjernice za racionalnu i odgovornu upotrebu antimikrobnih lijekova.

Samoliječenje antibioticima nije odgovoran pristup.

Preporuke za odgovorno korištenje antibiotika

  • Nikada ne uzimajte antibiotike bez konzultacije s liječnikom i nemojte koristiti ostatke antibiotika iz prethodnih tretmana.
  • Koristite antibiotike prema uputama – uzmite točno propisane doze, nemojte sami povećavati dozu niti uzimati antibiotik dulje nego što je propisano
  • Završavanje propisane terapije – uvijek završite cijeli tretman antibiotika, čak i ako se osjećate bolje.
  • Nikada ne dijelite antibiotike – svaki pacijent trebao bi uzimati isključivo svoje i ne dijeliti ih s drugima.
  • Edukacija zajednice – organiziranje lokalnih kampanja za podizanje svijesti o AMR-u i pravilnoj upotrebi antibiotika može imati značajan utjecaj.
  • Nemojte uzimati antibiotike za prehladu ili gripu jer za ta stanja neće pomoći.

Zašto je važno educirati?

Edukacija je prvi korak u borbi protiv AMR-a. Mnogi ljudi i dalje nisu svjesni razlike između bakterijskih i virusnih infekcija, što dovodi do nepotrebnog propisivanja antibiotika. Na primjer, antibiotici su učinkoviti samo protiv bakterija, dok su beskorisni protiv virusnih infekcija. Zbog ovakvih zabluda, javnost treba informirati o njihovoj pravilnoj uporabi.

Edukacija nije samo za pacijente – zdravstveni radnici također trebaju kontinuirano usavršavanje kako bi mogli donositi informirane odluke o propisivanju. Kroz radionice, online tečajeve i informativne kampanje, možemo stvoriti kulturu odgovornosti prema antibioticima.

Poruka za 2024. godinu

Svi imamo odgovornost prema vlastitom zdravlju, zdravlju naših bližnjih i budućim generacijama. Vrijeme je za akciju — educirajmo se, zagovarajmo odgovornost i djelujmo sada. Važno je da zajedno stvorimo budućnost u kojoj će antibiotici ostati učinkoviti alati u borbi protiv infekcija.