ŽLIJEZDA LEPTIRASTOG OBLIKA OD VELIKOG ZNAČAJA ZA PRAVILNO FUNKCIONISANJE ORGANIZMA
U okviru obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o bolestima štitnjače, u organizaciji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i JU Dom zdravlja KS, održana su stručna predavanja i podijeljeni informativni materijali o ključnim simptomima štitne žlijezde.
Štitnjača je važna endokrina žlijezda koja proizvodi hormone koji reguliraju različite funkcije u tijelu, poput metabolizma, rasta i razvoja. Problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome jesu li hormoni preniski (hipotireoza) ili previsoki (hipertireoza).
Prof.dr Amela Begić, šefica Klinike za nuklearnu medicinu KCUS-a u svom obraćanju medijima izrazila je zahvalnost na podršci ovogodišnjoj Kampanji, u čijem je fokusu žlijezda leptirastog oblika, od izuzetnog značaja za čovjeka, jer učestvuje u mnogobrojnim funkcijama i potpomaže funkcionalnost organizma u cjelini.
„Štitna žlijezda funkcioniše u jednom složenom sistemu povezanosti sa višim centrima, korom mozga, hipotalamusom, hipofizom kao i perifernim tkivima. Kada govorimo o funkcionalnim promjenama, one se dijele u dvije kategorije, i to hipofunkcionalna i hiperfunkcionalna stanja. Istina, nisu rijetke ni kombinacije funkcionalno-morfoloških promjena. Kada prolazim kroz sjećanja, zapravo moja prva iskustva kao ljekara bila su i vezana za štitnu žlijezdu. I reći ću da bolest ponekad počinje postepeno, osobito hipotiroza u odraslih. Dogodi se da bude i dugo neprepoznata kako od strane onoga kome se događa, tako i od strane okoline. Kao i druga oboljenja, simptomi bolesti štitne žlijezde mogu biti vrlo nespecifični, mogu zavarati, imitirati druga oboljenja i biti udruženi sa drugim oboljenjima“ – navela je prof.dr Begić.
Prof. dr Begić ističe da savremene dijagnostičke metode danas u mnogome olakšavaju uspostavljanje rane dijagnoze, pogotovo u dijelu funkcionalnih promjena, gdje je laboratorijska dijagnostika od izuzetnog značaja. Posebno je naglasila značaj timskog rada, odnosno multidisciplinarni pristup u liječenju, te poručila da bolest u širokom smislu riječi nije kraj, već borba koja treba da rezultira pobjedom.
Prof. dr Lutvo Sporišević, direktor Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo naglasio je da je Svjetska sedmica svjesnosti o
bolestima štitnjače odličan podsjetnik na značaj koji štitna žlijezda ima u funkcionisanju organizma, te shodno tome i primjeni preventivnih mjera.
„Štitna žlijezda ima svoj značaj još i kod novorođenog djeteta, a već po rođenju u porodilištu se u prvih prvih nekoliko dana uradi jedan screening kojim se utvrđuje da li beba ima prijerođenu, urođenu ili konatalnu hipoterozu. U slučaju da se na vrijeme ne otkrije ova bolest tokom prva tri mjeseca života bebe, ta beba će imati neke poremećaje mentalne usporenosti, poremećaje rasta i razvoja, a pravovremenim screeningom, pravovremenom terapijom, mi ćemo dobiti jedan dobar razvoj. Simptomi oboljenja štitnjače su vrlo suptilni, specifični i često nas zavaravaju, a najčešći su hroničan umor, neobjašnjen dobitak ili gubitak težine, poremećaj pažnje, koncentracije, nervoza, znojenje dlanova, nepodnošenje toplote, hladnoće i mnogi drugi simptomi. Najbolja prevencija oboljenja je održavanje zdravog stila života, balansirana ishrana koja je bogata voćem i povrćem, koja je bogata mikronutrijinetima, željezom, cinkom, selenom, vitaminom D, ishrana koja je po tipu mediteranske ishrane orašastim plodovima, voćem, povrćem, sjemenkama itd. „ – kazao je prof.dr Sporišević.
Prim.dr.sci.med Sanko Pandur, V.D. direktor Discipline za nauku i nastavu KCUS-a naglasio je da štitna žlijezda s razlogom nosi taj naziv, jer je štit čitavog tijela.
„Mi živimo u vremenu osiromašenja nutritijentima naše hrane i naših pića. Jedno od siromaštava jeste siromaštvo joda u hrani i piću. To vrlo podmuklo dovodi do promjena u funkcioniranju štitne žlijezde i njenom smanjenom radu. U Federaciji BiH danas imamo 28.500 oboljelih od bolesti štitne žlijezde. Indeks neotkrivenih je 1 na prema 3. Dakle, shodno ovim podacima, to nije 28.500, a to je skoro 100.000. Češće obolijevaju žene nego muškarci i to, ono što je loše, u najproduktivnijoj ljudskoj dobi između 20. i 64. godine. Indeks poremećaja funkcije štitne žlijezde kod žena je 5 do 20%. To je ogroman broj. Ako k tomu pridružimo reproduktivni period žene, poremećaj funkcije štitne žlijezde može se reperkutirati i na potomstvo. Najčešći karcinom u endokrinom sistemu je karcinom štitne žlijezde. Pozitivno kod ove ružne bolesti je što imamo razvijenu dijagnostiku za rano otkrivanje, što značajno olakšava liječenje i doprinosi pozitivnom ishodu“ – izjavio je prim.dr.sci.med Pandur.
PRESS KCUS-a