U organizaciji Komisije za sprječavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija KCUS u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježena je Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW). U okviru događaja održana su edukativna predavanja, a predavači su bili prof.dr Amela Dedeić-Ljubović i mr.sci.dr Meliha Hadžović-Čengić.
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) je globalna kampanja koja se obilježava svake godine širom svijeta, kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje o antimikrobnoj rezistenciji i podstakla najbolja praksa u opštoj populaciji i među zdravstvenim profesionalcima. Slogan ovogodišnje sedmice je „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“!
Antimikrobna rezistencija (AMR) znači da antimikrobici u koncentracijama koje se mogu postići u ljudskom organizmu, ne djeluju na mikroorganizme. Prisutna je od samog početka antibiotskog doba, ali naročito u proteklih dvadesetak godina dramatično raste.Na nju utiče cjelokupna potrošnja antibiotika u populaciji, odnosno ona je najvećim dijelom inducirana. Većina antimikrobnih lijekova propisuje se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najčešće za infekcije gornjih disajnih puteva, iako su te infekcije većinom uzrokovane virusima i antibiotsko liječenje nije potrebno. Prema nekim istraživanjima pokazalo se da su nepravilno, odnosno nepotrebno propisani u 30-50% slučajeva.
Prof. dr Amela Dedeić-Ljubović govorila je o potencijalnom uticaju pandemije COVID-19 na antimikrobnu rezistenciju i prezentirala podatke prije i tokom pandemije. Istakla je da je mnogo prije pandemije, AMR bila prepoznata kao jedna od najvećih prijetnji globalnom javnom zdravlju i ekonomiji. Sa dolaskom pandemije, AMR nastavlja dobivati na značaju, potaknuta povećanjem upotrebe antibiotika za liječenje pacijenata s COVID-19, uglavnom zbog sumnje na bakterijske koinfekcije. Naši podaci ukazuju na signifikantan porast antimikrobne rezistencije pojedinih bakterija, što predstavlja veliki izazov kako u tretmanu tako i prevenciji i kontroli infekcija. Naročiti problem predstavlja rezistencija na karbapeneme, koja u posljednje vrijeme zabrinjavajuće raste, ne samo kod nas, već i drugim zdravstvenim ustanovama širom svijeta.
Mr.sci.dr Meliha Hadžović- Čengić napravila je kritički osvrt na potrošnju lijekova sa rezervne liste antibiotika, uz preporuke kako je racionalizirati. Navela je značaj rukovođenja ili nadzoranad korištenjem antimikrobnih lijekova (engl. antibiotic stewardship) koji podrazumijeva skup mjera za njihovo ispravno i odgovorno korištenje. Cilj ovog nadzora je da se obezbijedi, koliko god je to moguće, kontinuitet uspješnog liječenja i prevencija zaraznih bolesti efikasnim i sigurnim lijekovima.
Zaključeno je da je za rješavanje ovog vrlo važnog problema potrebno uložiti zajedničke napore, odnosno da on zahtijeva multidisciplinarni pristup. Edukacija zdravstvenog osoblja na prvoj liniji, podizanje svijesti šire javnosti, implementacija smjernica, te izrada nacionalnog vodiča su ključni u smanjenju AMR.
