tel. 297 – 501
tel. 297 – 050
tel. 297 – 313
tel. 297 – 304
7.30 – 9.30 H
8.00 – 14.00 H
tel. 297 – 321
tel. 297-149
tel. 298 – 108
tel. 298 – 183
tel. 566 – 514
tel. 298 – 325
tel. 297 – 664,
tel. 297 – 733
tel. 297 – 358,
tel. 297 – 655
tel. 297 – 879
tel. 298 – 081
tel. 297 – 030
tel. 297 – 031
Nakon hospitalnog tretmana, pacijent/član porodice/staratelj ili drugi zakonski zastupnik će dobiti od strane glavne medicinske sestre-tehničara odjela ili referenta obrasce sa specifikacijom troškova hospitalnog tretmana i zdravstvenu dokumentaciju, koju je porodica/srodnik pacijenta obavezna predati na blagajni KCUS, kako bi se završio konačni obračun. Ukoliko pacijent nema srodnika, blagajnu će završiti medicinska sestra-tehničar zadužena za dokumentaciju na odjelu OJ/Klinike.
Pacijenti u skladu sa Cjenovnikom zdravstvenih usluga u FBiH plaćaju određenu participaciju za liječenje.
Ukoliko pacijent nema zdravstvenu dokumentaciju, postupat će se u skladu sa Procedurom o neosiguranim licima broj 18, a koju pacijent/član porodice/staratelj može dobiti na uvid od strane medicinske sestre-tehničara na prijemnom bloku Klinike, te će o istoj biti usmeno upoznat.
Ukoliko se radi o inostranom pacijentu/osiguraniku države sa kojom Bosna i Hercegovina nema zaključen Međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju ili inostranom pacijentu koji nema zdravstveno osiguranje, pacijent mora unaprijed platiti troškove liječenja na blagajni KCUS, a najmanje 50% procijenjenih troškova liječenja ili za minimalno 3 dana hospitalizacije.
Prijem pacijenata u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS) vrši se svakog dana.
Postupak prijema pacijenata u KCUS počinje u prijemnim ambulantama i vrši se na osnovu uputnice za bolničko liječenje.
Ako se radi o stanju u kojem je potrebno ukazati hitnu medicinsku pomoć, prijem pacijenta u KCUS vrši se bez posebne uputnice doktora. Svi pacijenti koji zahtjevaju hitan prijem u KCUS hospitaliziraju se u OJ preko Klinike urgentne medicine. Prijem u KCUS se može izvršiti u toku 24h.
Svi naručeni pacijenti za hospitalizaciju primaju se u redovnom radnom vremenu (od 08:00 do 16:00 sati).
Hitan prijem pacijenta na bolničko liječenje bez uputnice, odnosi se na akutne poremećaje zdravlja ili povrede, a pri tom pacijent nije transportovan kolima hitne pomoći ili nije upućen od strane porodičnog doktora.
Prema medicinskim indikacijama pacijent se prima na bolničko liječenje, a ordinirajući ljekar OJ na koju je primljen pacijent, u roku do tri dana prosljeđuje zahtjev doktoru porodične medicine za izdavanje uputa za bolničko liječenje.
U slučaju da ne postoje medicinske indikacije za bolničko liječenje za koje je izdata uputnica, ljekar KCUS izdaje nalaz i mišljenje uz obrazloženje razloga za odustajanje od prijema pacijenta, a ono sadrži stručno uputstvo doktoru porodične medicine o daljem načinu praćenja i liječenja pacijenta.
Pacijent kod prijema na bolničko liječenje prilaže:
Prije potpisivanja Formulara informativnog pristanka na hospitalizaciju, pacijenta obavezno treba obavijestiti da ima pravo odbiti ili napustiti bolničko liječenje, ukoliko to želi. Također, prije potpisa formulara, pacijent ima pravo da se konsultuje sa članovima porodice, starateljem, svojim zakonskim zastupnikom ili drugim osobama koje sam izabere. Pacijent obavezno mora da pročita (ili da mu se pročita) i potpiše navedeni formular.
Ako se radi o maloljetnom pacijentu formular potpisuju roditelji ili staraoci, obavezno dajući na uvid identifikacioni dokument.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje, pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život pacijenta, koji je u nesvjesnom stanju, a nema ko da potpiše formular pristanka, sve potrebne procedure vrše se bez potpisa, saglasnosti.
U bolnicu je zabranjeno donositi stvari od vrijednosti.
Ukoliko se pri prijemu pacijenta u bolnicu utvrdi da sa sobom posjeduje stvari od vrijednosti (novac, nakit i druge skupocjene stvari) iste će biti vraćene članu porodice istog dana, a u slučaju da član porodice nije prisutan, obavijestiće se nadležni socijalni radnik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Nakon hospitalnog tretmana, pacijent/član porodice/staratelj ili drugi zakonski zastupnik će dobiti od strane glavne medicinske sestre-tehničara odjela ili referenta obrasce sa specifikacijom troškova hospitalnog tretmana i zdravstvenu dokumentaciju, koju je porodica/srodnik pacijenta obavezna predati na blagajni KCUS, kako bi se završio konačni obračun. Ukoliko pacijent nema srodnika, blagajnu će završiti medicinska sestra-tehničar zadužena za dokumentaciju na odjelu OJ/Klinike.
Pacijenti u skladu sa Cjenovnikom zdravstvenih usluga u FBiH plaćaju određenu participaciju za liječenje.
Ukoliko pacijent nema zdravstvenu dokumentaciju, postupat će se u skladu sa Procedurom o neosiguranim licima broj 18, a koju pacijent/član porodice/staratelj može dobiti na uvid od strane medicinske sestre-tehničara na prijemnom bloku Klinike, te će o istoj biti usmeno upoznat.
Ukoliko se radi o inostranom pacijentu/osiguraniku države sa kojom Bosna i Hercegovina nema zaključen Međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju ili inostranom pacijentu koji nema zdravstveno osiguranje, pacijent mora unaprijed platiti troškove liječenja na blagajni KCUS, a najmanje 50% procijenjenih troškova liječenja ili za minimalno 3 dana hospitalizacije.
Prijem pacijenata u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS) vrši se svakog dana.
Postupak prijema pacijenata u KCUS počinje u prijemnim ambulantama i vrši se na osnovu uputnice za bolničko liječenje.
Ako se radi o stanju u kojem je potrebno ukazati hitnu medicinsku pomoć, prijem pacijenta u KCUS vrši se bez posebne uputnice doktora. Svi pacijenti koji zahtjevaju hitan prijem u KCUS hospitaliziraju se u OJ preko Klinike urgentne medicine. Prijem u KCUS se može izvršiti u toku 24h.
Svi naručeni pacijenti za hospitalizaciju primaju se u redovnom radnom vremenu (od 08:00 do 16:00 sati).
Hitan prijem pacijenta na bolničko liječenje bez uputnice, odnosi se na akutne poremećaje zdravlja ili povrede, a pri tom pacijent nije transportovan kolima hitne pomoći ili nije upućen od strane porodičnog doktora.
Prema medicinskim indikacijama pacijent se prima na bolničko liječenje, a ordinirajući ljekar OJ na koju je primljen pacijent, u roku do tri dana prosljeđuje zahtjev doktoru porodične medicine za izdavanje uputa za bolničko liječenje.
U slučaju da ne postoje medicinske indikacije za bolničko liječenje za koje je izdata uputnica, ljekar KCUS izdaje nalaz i mišljenje uz obrazloženje razloga za odustajanje od prijema pacijenta, a ono sadrži stručno uputstvo doktoru porodične medicine o daljem načinu praćenja i liječenja pacijenta.
Pacijent kod prijema na bolničko liječenje prilaže:
Prije potpisivanja Formulara informativnog pristanka na hospitalizaciju, pacijenta obavezno treba obavijestiti da ima pravo odbiti ili napustiti bolničko liječenje, ukoliko to želi. Također, prije potpisa formulara, pacijent ima pravo da se konsultuje sa članovima porodice, starateljem, svojim zakonskim zastupnikom ili drugim osobama koje sam izabere. Pacijent obavezno mora da pročita (ili da mu se pročita) i potpiše navedeni formular.
Ako se radi o maloljetnom pacijentu formular potpisuju roditelji ili staraoci, obavezno dajući na uvid identifikacioni dokument.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje, pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život pacijenta, koji je u nesvjesnom stanju, a nema ko da potpiše formular pristanka, sve potrebne procedure vrše se bez potpisa, saglasnosti.
U bolnicu je zabranjeno donositi stvari od vrijednosti.
Ukoliko se pri prijemu pacijenta u bolnicu utvrdi da sa sobom posjeduje stvari od vrijednosti (novac, nakit i druge skupocjene stvari) iste će biti vraćene članu porodice istog dana, a u slučaju da član porodice nije prisutan, obavijestiće se nadležni socijalni radnik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
OJ Klinička biohemija sa imunologijom je organizaciona jedinica KCUS-a koja obavlja laboratorijsku biohemijsku, hematološku, imunološku i toksikološku djelatnost primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za sve pacijente klinika, institute, kao i za pacijente domova zdravlja I drugih kantona.
U februaru 2018. godine Kliničkoj hemiji i biohemiji pripojena je Klinička imunologija, što je rezultiralo optimizacijom kadra i opreme, a skraćeno je i bespotrebno kretanje pacijenata.
Pouzdanost dijagnostičkih usluga osigurava se provođenjem svakodnevne unutarnje kontrole kvalitete rada te sudjelovanjem u vanjskom programu kontrole kvalitete rada, te posjedovanje certifikata. Laboratorijski program obuhvata širok spektar pretraga u krvi, likvoru, mokraći, stolici i punktatima koje se izrađuju savremenim metodama i tehnologijama u skladu sa zahtjevima dobre laboratorijske prakse.
Uz temeljni stručni rad, OJ Klinička biohemija sa imunologijom svakodnveno organizuje edukaciju svih profila laboratorijskog osoblja; laboratorijskih tehničara, inžinjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike, doktora medicine, magistara farmacije, specijalizanata i specijalista medicinske biohemije.
Uzorkovanje krvi vrši 8 laboratorijskih tehničara kako bi se pacijentima osigurala što kvalitetnija i brža zdravstvena usluga, a ovjera dokumentacije radi se u neposrednoj blizini Prijemnog odjeljenja u prizemlju DIP-a.
Organizaciona struktura OJ Klinička biohemija sa imunologijom
Odjeljenje za urgentnu dijagnostiku sa odsjecima
Odjeljenje standardne kliničke laboratorijske dijagnostike
Odjeljenje za imunologiju
I – ODJELJENJE ZA URGENTNU DIJAGNOSTIKU SA ODSJECIMA
Osnovna djelatnost Odjela za urgentnu dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je laboratorijska dijagnostika hitnih stanja (biokemija, hematologija, koagulacija, osnovna analiza mokraće i likvora), laboratorijska dijagnostika vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijska dijagnostika infarkta miokarda, te hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti).
Odsjeci odjeljenja za urgentnu dijagnostiku smješteni su na četiri lokacije unutar KCUS (laboratorij DIP- III sprat; laboratorij pri Klinici urgentne medicine-KUM; laboratorij pri Klinici za kardiologiju; laboratorij pri Klinikama za ginekologiju i akušerstvo, pedijatrijskoj klinici- lokalitet “Jezero”).
Koncept urgentnog laboratorija je postavljen tako da se pacijentima sa urgentnim stanjima, hitne laboratorijske analize izdaju u što kraćem roku, od 5 minuta do 1 sata.
II – ODJELJENJE STANDARDNE KLINIČKE LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE
Djelatnosti Odjela su:
– osnovne biokemijske pretrage krvi i drugih tjelesnih tekućina koje obuhvataju određivanje elektrolita, enzima, metabolita i supstrata te elemenata u tragovima, određivanje biljega infarkta miokarda, parametara lipidnog statusa važnih za procjenu rizika ateroskleroze kao i testova za ispitivanje funkcije bubrega i dijagnostiku dijabetesa.
– laboratorijska dijagnostiku poremećaja krvnog sistema (anemije, policitemije, trombocitopenije, trombocitoze, leukopenije, leukocitoze); praćenja poremećaja hematoloških oboljenja; dijagnostika zloćudnih hematoloških bolesti i poremećaja koagulacije koji uključuje otkrivanje poremećaja koji dovode do krvarenja ili tromboze te praćenje djelotvornosti pojedinih vrsta terapije.
– određivanje toksina, imunosupresiva, tumorskih markera, hormona, vitamina, a važan segment odjela je i praćenje terapijske koncentracije lijekova u svrhu individualizacije terapije.
– određivanje koncentracije različitih hormona u ispitivanju funkcije spolnih žlijezda te u dijagnostici bolesti hipofize, štitne žlijezde, gušterače, nadbubrežne žlijezde i bubrega.
– određivanje proteina, imunoglobulina u serumu i likvoru, κ i λ lakih lanaca u serumu i urinu, fibrinogena, mikroalbumina, feritina, transferina, α1-antitripsina, haptoglobina metodom imunonefelometrije;određivanje:metabolita:hom-5-HIAA,-porfobilinogena,-δ-aminolevulinske kiselineocisteina,ß 2-mikroglobulina.
– citološki i biohemijski pregled urina, hemijska analiza konkremenata (kamenca) metabolički skrining urina, okultno kvarenje određivanje masti u stolici
Najveći dio pretraga u odjeljenju standardne kliničke laboratorijske dijagnostike je potpuno automatiziran.
III – ODJELJENJE ZA IMUNOLOGIJU
Osnovna djelatnost Odjeljenja imunologije je laboratorijska dijagnostika iz područja staničnog i humoralnog imuniteta, autoimunih poremećaja te dijagnostika alergijskih bolesti.
Pretrage iz područja staničnog imuniteta obuhvataju imunofenotipizaciju kod primarnih i sekundarnih imunodeficijencija, analiza limfocita u bronhoalveolarnom lavatu, imunodijagnostika hematonkoloških bolesti, kao i mjerenje relativnog i apsolutnog broja CD34+ matičnih stanica u perifernoj krvi .
Humoralna dijagnostika obuhvata dokazivanje specifičnih autoantitijela i njihovih ciljnih autoantigena kao što su anti-nuklearna antitijela (ANA), antitijela na ds DNA, antitijela protiv Fc-fragmenta imunoglobulina (RF) i antitijela protiv cikličnih citruliniranih peptida (CCP), anti-fosfolipidna antitijela, Anti-neutrofilna citoplazmatska antitijela (ANCA) i mnoge druge. Daljne analize obuhvataju pojedine komponente komplementa važne u dijagnozi sistemskih autoimunih bolesti. Pomenute pretrage su samo dio visokospecifničnih laboratorijskih analiza tercijernog nivoa koje se svakodnevno izvode u Odjeljenju za imunologiju.
Za upite i dodatne informacije o dijagnostičkoj disciplini pozovite neki od brojeva telefona navedenih na vrhu stranice.