Menu
- TELEFONSKI IMENIK
- | 0-24 |
- + 387 (0) 33 297 000
Radnim danima od 13.00 do 14.00 h, na brojeve odjela.
tel: +387 33 297 600
tel: +387 33 297 670
tel: +387 33 297 658
tel: +387 33 297 617
tel: +387 33 297 363
tel: +387 33 297 367
Nakon hospitalnog tretmana, pacijent/član porodice/staratelj ili drugi zakonski zastupnik će dobiti od strane glavne medicinske sestre-tehničara odjela ili referenta obrasce sa specifikacijom troškova hospitalnog tretmana i zdravstvenu dokumentaciju, koju je porodica/srodnik pacijenta obavezna predati na blagajni KCUS, kako bi se završio konačni obračun. Ukoliko pacijent nema srodnika, blagajnu će završiti medicinska sestra-tehničar zadužena za dokumentaciju na odjelu OJ/Klinike.
Pacijenti u skladu sa Cjenovnikom zdravstvenih usluga u FBiH plaćaju određenu participaciju za liječenje.
Ukoliko pacijent nema zdravstvenu dokumentaciju, postupat će se u skladu sa Procedurom o neosiguranim licima broj 18, a koju pacijent/član porodice/staratelj može dobiti na uvid od strane medicinske sestre-tehničara na prijemnom bloku Klinike, te će o istoj biti usmeno upoznat.
Ukoliko se radi o inostranom pacijentu/osiguraniku države sa kojom Bosna i Hercegovina nema zaključen Međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju ili inostranom pacijentu koji nema zdravstveno osiguranje, pacijent mora unaprijed platiti troškove liječenja na blagajni KCUS, a najmanje 50% procijenjenih troškova liječenja ili za minimalno 3 dana hospitalizacije.
Prijem pacijenata u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS) vrši se svakog dana.
Postupak prijema pacijenata u KCUS počinje u prijemnim ambulantama i vrši se na osnovu uputnice za bolničko liječenje.
Ako se radi o stanju u kojem je potrebno ukazati hitnu medicinsku pomoć, prijem pacijenta u KCUS vrši se bez posebne uputnice doktora. Svi pacijenti koji zahtjevaju hitan prijem u KCUS hospitaliziraju se u OJ preko Klinike urgentne medicine. Prijem u KCUS se može izvršiti u toku 24h.
Svi naručeni pacijenti za hospitalizaciju primaju se u redovnom radnom vremenu (od 08:00 do 16:00 sati).
Hitan prijem pacijenta na bolničko liječenje bez uputnice, odnosi se na akutne poremećaje zdravlja ili povrede, a pri tom pacijent nije transportovan kolima hitne pomoći ili nije upućen od strane porodičnog doktora.
Prema medicinskim indikacijama pacijent se prima na bolničko liječenje, a ordinirajući ljekar OJ na koju je primljen pacijent, u roku do tri dana prosljeđuje zahtjev doktoru porodične medicine za izdavanje uputa za bolničko liječenje.
U slučaju da ne postoje medicinske indikacije za bolničko liječenje za koje je izdata uputnica, ljekar KCUS izdaje nalaz i mišljenje uz obrazloženje razloga za odustajanje od prijema pacijenta, a ono sadrži stručno uputstvo doktoru porodične medicine o daljem načinu praćenja i liječenja pacijenta.
Pacijent kod prijema na bolničko liječenje prilaže:
Prije potpisivanja Formulara informativnog pristanka na hospitalizaciju, pacijenta obavezno treba obavijestiti da ima pravo odbiti ili napustiti bolničko liječenje, ukoliko to želi. Također, prije potpisa formulara, pacijent ima pravo da se konsultuje sa članovima porodice, starateljem, svojim zakonskim zastupnikom ili drugim osobama koje sam izabere. Pacijent obavezno mora da pročita (ili da mu se pročita) i potpiše navedeni formular.
Ako se radi o maloljetnom pacijentu formular potpisuju roditelji ili staraoci, obavezno dajući na uvid identifikacioni dokument.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje, pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život pacijenta, koji je u nesvjesnom stanju, a nema ko da potpiše formular pristanka, sve potrebne procedure vrše se bez potpisa, saglasnosti.
U bolnicu je zabranjeno donositi stvari od vrijednosti.
Ukoliko se pri prijemu pacijenta u bolnicu utvrdi da sa sobom posjeduje stvari od vrijednosti (novac, nakit i druge skupocjene stvari) iste će biti vraćene članu porodice istog dana, a u slučaju da član porodice nije prisutan, obavijestiće se nadležni socijalni radnik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Nakon hospitalnog tretmana, pacijent/član porodice/staratelj ili drugi zakonski zastupnik će dobiti od strane glavne medicinske sestre-tehničara odjela ili referenta obrasce sa specifikacijom troškova hospitalnog tretmana i zdravstvenu dokumentaciju, koju je porodica/srodnik pacijenta obavezna predati na blagajni KCUS, kako bi se završio konačni obračun. Ukoliko pacijent nema srodnika, blagajnu će završiti medicinska sestra-tehničar zadužena za dokumentaciju na odjelu OJ/Klinike.
Pacijenti u skladu sa Cjenovnikom zdravstvenih usluga u FBiH plaćaju određenu participaciju za liječenje.
Ukoliko pacijent nema zdravstvenu dokumentaciju, postupat će se u skladu sa Procedurom o neosiguranim licima broj 18, a koju pacijent/član porodice/staratelj može dobiti na uvid od strane medicinske sestre-tehničara na prijemnom bloku Klinike, te će o istoj biti usmeno upoznat.
Ukoliko se radi o inostranom pacijentu/osiguraniku države sa kojom Bosna i Hercegovina nema zaključen Međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju ili inostranom pacijentu koji nema zdravstveno osiguranje, pacijent mora unaprijed platiti troškove liječenja na blagajni KCUS, a najmanje 50% procijenjenih troškova liječenja ili za minimalno 3 dana hospitalizacije.
Prijem pacijenata u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS) vrši se svakog dana.
Postupak prijema pacijenata u KCUS počinje u prijemnim ambulantama i vrši se na osnovu uputnice za bolničko liječenje.
Ako se radi o stanju u kojem je potrebno ukazati hitnu medicinsku pomoć, prijem pacijenta u KCUS vrši se bez posebne uputnice doktora. Svi pacijenti koji zahtjevaju hitan prijem u KCUS hospitaliziraju se u OJ preko Klinike urgentne medicine. Prijem u KCUS se može izvršiti u toku 24h.
Svi naručeni pacijenti za hospitalizaciju primaju se u redovnom radnom vremenu (od 08:00 do 16:00 sati).
Hitan prijem pacijenta na bolničko liječenje bez uputnice, odnosi se na akutne poremećaje zdravlja ili povrede, a pri tom pacijent nije transportovan kolima hitne pomoći ili nije upućen od strane porodičnog doktora.
Prema medicinskim indikacijama pacijent se prima na bolničko liječenje, a ordinirajući ljekar OJ na koju je primljen pacijent, u roku do tri dana prosljeđuje zahtjev doktoru porodične medicine za izdavanje uputa za bolničko liječenje.
U slučaju da ne postoje medicinske indikacije za bolničko liječenje za koje je izdata uputnica, ljekar KCUS izdaje nalaz i mišljenje uz obrazloženje razloga za odustajanje od prijema pacijenta, a ono sadrži stručno uputstvo doktoru porodične medicine o daljem načinu praćenja i liječenja pacijenta.
Pacijent kod prijema na bolničko liječenje prilaže:
Prije potpisivanja Formulara informativnog pristanka na hospitalizaciju, pacijenta obavezno treba obavijestiti da ima pravo odbiti ili napustiti bolničko liječenje, ukoliko to želi. Također, prije potpisa formulara, pacijent ima pravo da se konsultuje sa članovima porodice, starateljem, svojim zakonskim zastupnikom ili drugim osobama koje sam izabere. Pacijent obavezno mora da pročita (ili da mu se pročita) i potpiše navedeni formular.
Ako se radi o maloljetnom pacijentu formular potpisuju roditelji ili staraoci, obavezno dajući na uvid identifikacioni dokument.
Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje, pristanak daju roditelji, staratelj, supružnik ili drugi bliži rođaci.
Ukoliko postoji opasnost po život pacijenta, koji je u nesvjesnom stanju, a nema ko da potpiše formular pristanka, sve potrebne procedure vrše se bez potpisa, saglasnosti.
U bolnicu je zabranjeno donositi stvari od vrijednosti.
Ukoliko se pri prijemu pacijenta u bolnicu utvrdi da sa sobom posjeduje stvari od vrijednosti (novac, nakit i druge skupocjene stvari) iste će biti vraćene članu porodice istog dana, a u slučaju da član porodice nije prisutan, obavijestiće se nadležni socijalni radnik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Osnivačem moderne ortopedije u Sarajevu i BIH smatra se akademik Vladimir Pšorn. Nakon položenog specijalističkog ispita 1953., dolazi u Sarajevo gdje postaje prvi šef ortopedskog odjeljenja tadašnje Hirurške klinike. Kao šef odjeljenja proširio je djelatnost ne samo na Sarajevo nego na cijelu Republiku i na taj način afirmirao ortopediju kao struku koja je prije u BIH bila takoreći nepoznata. Radeći na pružanju stručne pomoći pacijentima, okuplja oko sebe tim mladih stručnjaka na Ortopedskom odjeljenju a kasnije na Ortopedskoj klinici i osposobljava oko 40 mladih ljekara.
Zahvaljujući prof. Pšornu i njegovim saradnicima izgrađena je nova Ortopedska klinika koja je završena 1976. godine. Prof. Pšorn je sa svojim saradnicima razradio detaljne strategije i taktiku ranog otkrivanja kongenitalnih iščašenja kukova kao i konzervativnog i operativnog liječenja. Posebno područje njegovog interesovanja bio je posttraumatski hematogeni osteomijelitis, zatim artroplastične operacije kuka pomoću Smith-Petersenove kapice i dr. Za dopisnog člana ANUBIH izabran je 1987. godine.
Istovremeno zbog iskazanih povećanih potreba za zbrinjavanjem akutne traume bivši prostor uprave bolnice 1959. godine adaptiran je u Traumatološko odjeljenje (D-1,D-2). Ovim odjeljenjem rukovodi prof. dr. Ivo Marinović. Njegovim odlaskom u Split šef odjeljenja postaje prof. dr. Aleksandar Doder. Nakon njegove smrti (1975) šef tada već formirane Traumatološke klinike postaje prof.dr. Dušan Vukotić. On je sa svojim saradnicima razvio evropski model zbrinjavanja integralne traume. Primjena ove koncepcije u BIH započinje upravo na novoj Traumatološkoj klinici koja je otvorena 1984. godine. Iste godine u mirovinu odlazi prof. Vukotić a za šefa je postavljen prof.dr. Jovo Vranić. Nakon njegovog napuštanja Sarajeva krajem 1992. godine za šefa Klinike je imenovan prim .dr. Faruk Kulenović, sve do 1995. godine kada je Klinika fuzionisana sa Ortopedskom klinikom u zajedničku kliniku pod nazivom Klinika za koštanu hirurgiju.
Nakon odlaska prof. Pšorna u penziju šef Ortopedske klinike postaje prim. dr. Branko Stančić do 1990. kada na čelo Klinike dolazi prim.dr. Mihajlo Milašević. Od 1992. godine šefovi Klinike bili su : doc. dr. Božo Ljubić, zatim doc. dr. Safet Ćibo, a 1998. godine za šefa Klinike postavlja se doc.dr. Ismet Gavrankapetanović.
Od 1995. godine Traumatološka i Ortopedska klinika djeluju zajedno u istom prostoru nekadašnje Ortopedske klinike pod nazivom Klinika za koštanu hirurgiju. Godine 1998. Klinika je preimenovana u Kliniku za ortopediju i traumatologiju.
Klinika se bavi zbrinjavanjem i liječenjem povreda kao i bolestima lokomotornog sistema.
Klinika za ortopediju i traumatologiju je ustanova posvećena liječenju povreda i bolesti lokomotornog aparata svih patologija i uzrasta. Naš stručni tim hirurga, medicinskih sestara u saradnji s pomoćnim osobljem, koristi najnovije operativne tehnike u liječenju pacijenata te osigurava brz i učinkovit postoperativni oporavak.
Generalno cilj je odabrati individualni terapijski pristup za svakog pojedinog pacijenta.
Temelj našeg pristupa liječenju je razgovor prije operacije i upoznavanje pacijenta sa svim fazama i aspektima procedure koja će se obaviti. Time se osigurava optimalan ishod i omogućava lakše provođenje same operacije i postoperativne njege.